|
Po svom geografskom položaju, grad Krapina predstavlja glavni ulaz u Hrvatsku i njenu vezu sa središnjom Europom a kojoe će se znatno unaprijediti dovršenjem autoceste E-59 kao dijela europskog sustava cesta.
Rimski žrtvenici Jupitru i ostaci legionarske poštanske postaje pronađeni u Krapini dokazuju da je u prošlosti ovdje prolazila važna rimska cesta koja je vodila do (Siska) preko Šćitarjeva i Krapine za Petoviu (Ptuj). U sačuvanim pisanim dokumentima utvrđeni Grad Krapina se prvi puta spominje 1193.godine, a kao grad osamstoljetne tradicije novim ustrojem postaje središte Krapinsko - zagorske županije.
Županija Krapinska (Comitatus crappinensis) spominje se već u povelji Herceg Bele 1222. godine gdje se imenuje Petar, knez iz Krapine, glavom hrvatske plemenske župe.
Već 1225. godine u Krapini stoluje hrvatsko-ugarski kralj Bela IV Arpadović i vodi razgovore s biskupima splitskim i krbavskim o južnim granicama Hrvatske. U vrijeme najtežih turskih navala na Hrvatsku,u Krapinskoj je utvrdi održano pet hrvatskih Sabora (1598, 1599, 1600, 1605 i 1707.godine).
Grad Krapina je često mijenjala svoje vlasnike. Najstariji vlasnici bijahu hrvatski i ugarski kraljevi, a značajni gospodari ovoga grada bili su kneževi Celjski, obitelji Keglević i Drašković, a posljednji gospodari grada bile su obitelji Lichtenberg i Ottenfels.
Arheološka iskapanja na prostoru Staroga grada koja su započela tijekom 1994 godine dala su brojne pokretne nalaze koji dokazuju postojanje naselja i kulture brončanog doba (prije cca 3500 godina) a otkrivanjem tlocrta sakralnog objekta,dvorske kapele Sv.Trojstva,o kojoj se zna iz dokumenata iz 1225.godine,dokazuje se da je Krapina kraljevski grad. U srednjem je vijeku Krapina bila važno i razvijeno trgovište a godine 1347 kralj Ljudevit I joj dodjeljuje privilegij slobodnog kraljevskog grada.Kraljeva je povelja jamčila krapincima znatnu autonomiju pa se obrtnici udružuju u cehove koji su se održali sve do početka 20 st. Godišnji se sajmovi u Krapini održavaju već od 1416.godine a 1800-te ovdje je proradila prva manufaktura u Zagorju “Krapinske kamenine” koja je proizvodila umjetničku keramiku.
Osnivanjem ”Kneippovog liječilišta” 1903 godine Krapina postaje središte zdravstvenog turizma gdje se godišnje lijeći oko 600 pacijenata posebnom prirodnom terapijom.
Uoči prvog svjetskog rata Krapina ima tvornicu kože, namještaja, kalijevih peći, tiskaru, ciglanu, pilanu, a prva u Zagorju dobiva vodovod te 1886. godine i željeznicu.
Danas je Krapina kulturno, političko i upravno središte Krapinsko - zagorske županije, grad sačuvane urbane jezgre poznat na kartama znanosti kao nalazište “krapinskog pračovjeka”. Krapinu je učinio svijetu poznatom prof. Dragutin Gorjanović - Kramberger kada je 1899.godine na Hušnjakovom brdu otkrio ostatke diluvijalnog čovjeka, znanosti poznatog pod imenom HOMO KRAPINIENSIS.
Glavne industrijske grane ovdje su tekstil, konfekcija, proizvodnja i montaža stanbenih kontenjera raznih namjena, kalijeve peći i šamotne opeke, namještaj i dječje igračke. Teškom gospodarskom situacijom u svim ovim granama dolazi do velikih strukturalnih promjena.
Krapina ima modernu tiskaru, razvijeno građevinarstvo, specijalizirano za restauraciju klasičnih objekata, brojne poslovno - trgovačke prostore te razvijeno obrtništvo, a uspostavom graničnih prijelaza razvila se carinsko - špediterska djelatnost.
Ovaj je grad uspio do današnjih dana sačuvati sklad i atraktivnost svoje urbane jezgre. Prisan je to ambijent bogat spomenicima kulture - Muzej evolucije, Stari grad, rodna kuća Ljudevita Gaja s muzejem , park skulptura ”Forma prima” te zbirka sakralne umjetnosti i Franjevačkog samostana koji je osnovan u Krapini zaslugom Ane i Franje Keglevića 1641.godine. Samostanska knjižnica danas sadrži oko 8.000 naslova.
Sredinom 17. st. gradani Krapine vlastitim sredstvima grade jedan od največih i najbogatijih baroknih sakralnih kompleksa Hrvatskog Zagorja, Zavjetnu crkvu Majke Božje Jeruzalemske, danas zaštićeni spomenik kulture kvalitetnog arhitektonskog oblikovanja i bogatim inventarom.
Krapina je kulturni centar kajkavskog govornog i glazbenog stvaralaštva. Tu se svakog rujna održava “Tjedan kajkavske kulture” , manifestacija koja uključuje nastupe folklornih grupa i pjevačkih zborova, brojne izložbe i znanstvene skupove, a njen najpoznatiti dio je “Festival kajkavske popevke” koji se održava već punih trideset godina. Tradicionalno se i svake godine na proljeće u Krapini okupljaju mladi na malom dječjem festivalu ”Kaj u riječi, pjesmi slici i plesu”
|
